Republika Srbija OPŠTINA PEĆINCI, mesto prosperiteta
Autonomna Pokrajina Vojvodina OPŠTINA PEĆINCI, mesto prosperiteta
OPŠTINA PEĆINCI, mesto prosperiteta
Subota, 11. Maj 2024.

Selo raste i podmlađuje se

Povratak

Prenosimo tekst iz serijala Pećinačke novine u poseti mesnim zajednicama opštine Pećinci, objavljen u aprilskom broju ovih novina.

Selo raste i podmlađuje se
Selo raste i podmlađuje se

Karlovčić je i u staroj, velikoj Jugoslaviji bio najpoznatiji po tome što ima najšire ulice u državi. Zvanično objašnjenje kaže da su na ovim prostorima bile mnoge bare, a ljudi su pravili kuće na brežuljcima i takozvanim gredama i tako su na obalama bara nastajale male naseobine. Bare su sistemom kanala isušene, a naseobine početkom 18. veka ušorene pa je Karlovčić postao tipično vojvođansko selo sa netipično širokim ulicama. Nezvanično objašnjenje je drugačije i zasniva se na činjenici da je kroz Karlovčić prolazio jedini put od Beograda do Zagreba koji su koristili i trgovci svinjama koji su u blizini Karlovčića skelom prelazili Savu i išli dalje prema Beču. A važnim putevima oduvek su prolazili ne samo pošteni trudbenici i trgovci, već i opasni razbojnici. Da bi sačuvali svoja stada od lopova, meštani su pravili obore ispred kuće da ih nadgledaju i lakše kontrolišu. Kasnije su obori srušeni, a ostale su široke ulice između kuća. Danas, kažu ovde, kad neko iz Gornjanske ili Špajanske ulice pozove prvog komšiju preko puta na kafu ili pivo, ovome se najviše isplati da krene biciklom, jer dok pređe 300 metara koliko je ulica široka, kafa može da se ohladi, a pivo ugreje. Između dva reda kuća mogu da stanu dva fudbalska igrališta – za sada, postoji samo jedno, u Gornjanskoj ulici.

Nisu široke ulice jedino svedočanstvo zanimljive prošlosti Karlovčića, i dokaz da je na liniji vremena svaka tačka u prošlosti važna za sadašnjost i budućnost, kaže predsednik Saveta MZ i Crkvenog odbora Jovan Devrnja.

“Prvi put se Karlovčić pominje 1730. godine, kada je selo bilo u zemunskom vlastelinstvu Karla Šenbrona, po kome je i dobilo ime. Meštani su se sabirali oko svojih institucija i starali se o njima - tako je i danas, uostalom. Izgradnja crkve od tvrdog materijala, započeta 1790. godine, a završena par godina kasnije, okupila je mnoge ktitore, čija su imena upisana na ploči u crkvi. Pred Prvi svetski rat meštani su prikupljali novac za izgradnju parohijskog doma, kasnije su njihovi naslednici to isto pokušali pred Drugi svetski rat, i tek smo mi uspeli da izgradimo dom, tako da danas imamo sveštenika u selu i redovna bogosluženja u crkvi.”

Devrnja je radio kao učitelj, direktor škole i Kulturnog centra, pa je, po prirodi posla i ličnog interesovanja, bio i revnostan hroničar sela u oblasti obrazovanja i kulture. O prošlosti i sadašnjosti u ovim oblastima on kaže:

“Učitelj Ilija Rokvić je 1891. godine pokrenuo inicijativu da se u Karlovčiću podigne škola na sprat, što je bila retkost u to doba. On je zaslužan i za današnji park ispred škole, koji je zasađen 1906. godine. Od znamenitih ličnosti treba pomenuti još redovne članove Matice srpske protu Pavla Zekovića koji je 1933 godine ovde osnovao arhijerejsko namesništvo, učiteljicu Sofiju Poznić i vlasnika parnog mlina Svetozara Čortana, koji je bio i vlasnik tri autobusa koji su saobraćali na liniji Beograd – Ruma, preko Karlovčića. Ovi veliki ljudi doprineli su da Karlovčić posećuju znameniti umetnici, književnici, naučnici iz čitave Vojvodine. Trudimo se da budemo dostojni nastavljači njihovog rada, a uz podršku lokalne samouprave u tome u velikoj meri i uspevamo: imamo jednu od najsavremenijih škola koja je u potpunosti obnovljena, kao i vrtić i dom kulture, kakve samo mogu da požele i žitelji gradskih naselja. Pre tri godine zasadili smo u parku ispred škole 300 sadnica sibirskog bresta koje sada rastu pored nekolicine stoletnih topola koje su zasađene početkom prošlog veka. Izgradili smo parking i pešačke staze ispred škole, a radićemo i dalje na tome da park bude lepo šetalište za meštane svih uzrasta. Sve u svemu, u Karlovčiću je izražen kontinuitet u svim oblastima – na temeljima onoga što su naši prethodnici uradili ili započeli, Karlovčićani rade na stvaranju sve boljih uslova za život” - rekao je Devrnja.

U izvesnom smislu, taj kontinuitet je nastavljen i u oblasti saobraćajne infrastrukture, kaže zamenik predsednika Saveta MZ Milan Stepanović.

“Pre nekoliko meseci završena je izgradnja dugoočekivanog puta Sremski Mihaljevci – Karlovčić. Ovaj put je za nas danas važniji nego što je za Karlovčićane nekad bio put Beograd – Zagreb koji je ovuda prolazio. Jer, mnogi meštani rade u Šimanovcima i sada za nekoliko minuta mogu da stignu do radnog mesta, a do Beograda stižu za dvadesetak minuta. Znači, i danas su svi važni putevi takoreći pored nas, a pri tom ni u čemu ne narušavaju miran život u Karlovčiću. To znaju i mnogi Beograđani koji se ovde doseljavaju.”

Moglo bi se reći da Karlovčić prolazi kroz promene odmereno, bez naglih pokreta koji bi mogli da “nanesu povrede” identitetu ovog mesta, čijom je lepotom širokih ulica u vreme cvetanja maslačka i Desanka Maksimović bila oduševljena i o tome rado govorila i pisala. Pri tom, Karlovčić ima sve što je za život po savremenim merilima potrebno. Ono što je nedostajalo, u poslednjih nekoliko godina je urađeno – škola, vrtić, putevi, parohijski dom, gasovodna mreža, ograda oko mesnog groblja, lovački dom, a ono što još uvek nedostaje, biće uskoro: projekat za izgradnju kanalizacije je završen, uskoro se raspisuje tender za izgradnju.

Zbog svega pomenutog, Karlovčić ruši zabludu da sremska sela stare i izumiru. Po poslednjem popisu, stanovništvo je u proseku mlađe, ali brojnije. A tako je bilo i u prethodnih nekoliko popisa. I da nije statistike, očigledno je da se Karlovčić podmlađuje – o tome svedoče, između ostalog, i brojna udruženja građana. Jedno od najpopularnijih je Lovačko društvo „Karlovčić“, najbrojnije i po proseku godina članova najmlađe od svih lovačkih društava u opštini. Nekadašnju oronulu zadružnu zgradu lovci su preuzeli 2010. godine. Uz pomoć lokalne samouprave 2017. godine su je potpuno rekonstruisali i opremili salu koju besplatno koriste lovci ali i svi meštani za proslave rođendana, sastanke, daće. Na imanju lovačkog doma je fazanerija i prostor za uzgoj divljih zečeva. I što je najzanimljivije, lovište ovog udruženja je jedno od najbogatijih u Vojvodini jer obuhvata atar između Karlovčića, Mihaljevaca, Subotišta, Tovarnika, Ogara, Obreža, Ašanje i Deča. Zbog centralne pozicije, Karlovčić je šesdesetih godina bio ozbiljan kandidat za opštinsko mesto, ali meštani se ne žale što im je ta titula izmakla - i ovako im je sve potaman, a naročito lovcima, kaže Milan Stepanović, jer što se njih tiče, centralna pozicija je ostala nepromenjena. A lovačko društvo je toliko važno ovde, da i FK u selu nosi ime „Lovac“. Klub je osnovan 1934. godine pod imenom „Orao“, a posle rata je dobio ime po narodnom heroju Paji Dragišiću Lovcu. Za 90. rođendan, FK će dobiti veliku svlačionicu na igralištu, a do tada će biti postavljeni i reflektori za noćne treninge.

Društveni život u Karlovčiću je dodatno obogaćen prošle godine, osnivanjem KUD “Karlovčić”. Na čelu društva je Vlastimir Zurković, koji je kao igrač u folkloru IMT-a proputovao ceo svet. Prvi koncert imali su pred domaćom publikom, a već u avgustu prošle godine na Gibanicijadi u Ašanji. KUD ima tri ansambla, i oni polako kreću na turneje van opštine – već su zakazani nastupi u Vršcu, Aranđelovcu, Kuzminu, a do kraja godine gostovaće i u Bukureštu. Deca toliko vole folklor, da kada popuste u učenju, Vlastimir samo ukine treninge dok se ocene ne poprave, i to odmah deluje.

Najmlađa udruženja u Karlovčiću su – udruženja žena: “Karlovčićanke”, koje vodi Ivana Stojković i “Čarobnice”, na čijem je čelu Jelena Grujić Ristić. Dok su članice i predsednice ženskih udruženja ne samo u našoj opštini nego i u čitavoj Srbiji uglavnom žene sa bogatim riznicama sećanja i životnog iskustva, u Karlovčiću je obrnuto – najaktivnije su mlade žene.

“U avgustu prošle godine osnovale smo udruženje sa ambicijom da od zaborava sačuvamo sremačku tradiciju gostoljublja, saradnje i solidarnosti, kao i stare repcepte koje su nam u nasledstvo ostavile naše bake. Smatramo da je nematerijalno kulturno nasleđe jednako važno kao i materijalno, i zato je jedan od motiva za osnivanje bio i konkretna podrška KUD “Karlovčić”, ne samo kada je potrebno da napravimo slane i slatke đakonije za njih i goste kad imaju koncert, već i da igračima, kroz ostale naše aktivnosti, pojačamo svest o važnosti čuvanja tradicije i nacionalnog identiteta. Smatram da je izuzetno važno to što u folkloru imamo spoj mladosti i iskustva, i nadam se da će i u našem udruženju biti ne samo mladih žena, već i onih u zrelijim godinama” – kaže nam Ivana Stojković.

U decembru prošle godine osnovano je i drugo udruženje žena - “Čarobnice”. Jelena Grujić Ristić kaže da se dva naizgled ista udruženja zapravo dopunjuju u radu, i zato imaju odličnu saradnju. Dok prvo udruženje uglavnom pravi kolače i ostale stare kulinarske specijalitete, drugo se bavi pretežno ručnim radovima – izradom peškira, nadstolnjaka, krpara, prirodne kozmetike.

“Završila sam obuku za tkanje, uskoro treba da nam stigne razboj pa će moći da ga koriste sve žene koje znaju da rade na njemu, ili žele to da nauče. Udruženja žena inače sarađuju i sa vrtićem i školom. Nedavno smo učestvovale u akciji sadnje stabala na ulici ispred vrtića – zasađena je 21 sadnica, za svako dete po jedna – kaže Jelena, i dodaje da će na prvi rođendan UŽ “Karlovčićanke” 24. avgusta prvi put biti organizovana manifestacija “Domaća radinost Srema” za koju se žene iz Karlovčića već pripremaju.”

Prostora je premalo da se pomene sve što je u Karlovčiću vredno pažnje, a priču završimo kulturno, u doslovnom smislu te reči – kratkim osvrtom na stvaralaštvo meštana Dragoljuba Trindića i Ivana Gmizića. Ako neko nekim čudom nije čuo za ova dva pregaoca u oblasti kulture i umetnosti, podsećamo: Trindić je slikar sa mnoštvom domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada, a Gmizić je mlad istoričar i pisac koji u Arhivu Jugoslavije istražuje prošlost nekadašnje naše države, a u svojim romanima istražuje čovekovo traganje za smislom, kroz zanimljive priče o ljudskim sudbinama.

To je sve o Karlovčiću, za sada. Nastavak sledi neki drugi put, u nekoj novoj priči.

Kalendar

Kliknite na označeno polje za detalje