Greenfield lokacije
Pod pokroviteljstvom opštine Pećinci, a u organizaciji Agencije za razvoj opštine Pećinci, u sredu 23. januara održano je predavanje za poljoprivredne proizvođače na trenutno veoma aktuelne teme - prihrana strnih žitarica, rezultati ogleda na ratarskim kulturama iz 2012. godine, vođenje knjiga polja za individualne proizvođače, zaštita ozimih useva od bolesti i štetočina i osiguranje poljoprivrednih useva. Predavači su bili eminentni stručnjaci – profesori sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta i inženjeri agronomije Poljoprivredne stručne službe Sremska Mitrovica.
“Agencija za razvoj opštine Pećinci organizovala je predavanje sa ciljem da poljoprivredi naše opštine vratimo mesto koje joj pripada, jer je poslednjih godina bila zapostavljena iako od nje živi 90 odsto stanovnika. Pošto sam ja inženjer agronomije znam koliko je važno da poljoprivrednici na vreme saznaju sve što je važno iz oblasti tehnologije proizvodnje i zaštite bilja. Teme predavanja su veoma zanimljive za poljoprivrednike, a mi se nadamo da je ovo tek početak, jer planiramo da organizujemo još niz predavanja o svim pitanjima i problemima koje tište poljoprivrednike i da im na taj način pomognemo da unaprede svoju proizvodnju, postignu bolje prinose i izbegnu rizike. Pošto je sada aktuelna prihrana pšenice, biće reči o tome, ali i o pitanjima važnim za predstojeću prolećnu setvu” – rekao nam je Milan Aleksić, direktor Agencije za razvoj opštine Pećinci.
Predavače i zainteresovane poljoprivrednike u Skupštinskoj sali pozdravio je pomoćnik predsednika opštine Milenko Velikić.
“Vaš odziv na predavanje je dokaz da je odluka o njegovom organizovanju bila ispravna. Nadam se da ćete saznati dosta toga što vas zanima, a ja vas pozivam da pitate sve što vas interesuje i da nam date sugestije da bismo mogli naredno predavanje da osmislimo u skladu sa vašim potrebama i interesovanjima” – rekao je Velikić.
Zoran Aćimović, samostalni stručni saradnik za strna žita iz Poljoprivredne stručne službe Sremska Mitrovica, govorio je o prihrani pšenice i upoznao poljoprivrednike sa projektom Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu koji je pripremio knjigu polja za proizvođače, kako bi evidentirali sve ono što rade tokom godine - ko god je bio zainteresovan, dobio je knjigu polja i uputstva kako da ona bude u funkciji bolje proizvodnje.
Katica Škrbić iz Poljoprivredne stručne službe govorila je o proizvodnji šećerne repe i preporukama koje su zasnovane na analizi propusta iz prethodnih nekoliko godina. Proizvođači su dobili bilten za ovu godinu, u kome su bili rezultati ogleda, kao i preporuke sortimenta.
Profesor dr Todor Marković sa Departmana za ekonomiku poljoprivrede i sociologiju sela Poljoprivrednog fakulteta govorio je o upravljanju rizicima u poljoprivredi sa posebnim akcentom na osiguranje plodova. Osvrnuo se na stanje u Srbiji, jer naša zemlja ne spada u razvijene zemlje po pitanju osiguranja.
“Želim da upoznam poljoprivrednike sa novim oblicima osiguranja koje postoje u Americi i nekim drugim zemljama, i da zajedno vidimo da li možemo da prihvatimo te nove vidove osiguranja, kako bi poljoprivrednici bili oslobođeni rizika u proizvodnji” – rekao je profesor Marković.
S obzirom na aktuelnu temu o kukuruzu koji je ugrožen plesnima, Senka Mišković, samostalni stručni saradnik za zaštitu bilja, govorila je o problemu kukuruznog plamenca koji je napravio velike probleme prošle godine i na kukuruzu i na povrću.
“Pošto nemamo mogućnost hemijskog suzbijanja kukuruznog plamenca, zaštita se svodi na preventivne mere, na poštovanje plodoreda i načina setve, kao i suzbijanje korova u usevu i na uvratinama, i zato je bitno da poljoprivrednici na vreme saznaju kojim preventivnim merama mogu da zaštite kukuruz od ove opake bolesti” – rekla nam je Senka Mišković, koja je takođe govorila i o radu i značaju prognozno-izveštajne službe APV - organizacione jedinice Sremska Mitrovica.
Vladimir Marić, rukovodilac odeljenja za kukuruz Poljoprivredne stručne službe akcenat predavanja stavio je na tehnologiju proizvodnje kukuruza, od setve do nege useva, jer smatra da je na prošlogodišnji loš prinos kukuruza uticala ne samo suša, već i odabir sortimenta, gustina setve i primena agrotehničkih mera.