Republika Srbija OPŠTINA PEĆINCI, mesto prosperiteta
Autonomna Pokrajina Vojvodina OPŠTINA PEĆINCI, mesto prosperiteta
OPŠTINA PEĆINCI, mesto prosperiteta
Nedelja, 9. April 2023.

Bogata tradicija obavezuje i inspiriše

Povratak

Objavljujemo prvi tekst iz serijala Pećinačke novine u poseti mesnim zajednicama opštine Pećinci, koji su ove novine pokrenule u martovskom broju.

Bogata tradicija obavezuje i inspiriše
Bogata tradicija obavezuje i inspiriše

Ne postoji šablon u koji bi Kupinovo moglo da se smesti, kako nekad, tako i danas. Svima je poznato da je Kupinik bio poslednja prestonica srpskih despota posle pada Smedereva, ali manje da su još tadašnji događaji upisani u deo svetske istorije u kojoj je ljubav jača od politike i interesa, milosrđe snažnije od surovog otimanja, a kultura efikasnija od osvajačkih pohoda. Slepog despota Stefana Brankovića zavolela je Albanka Angelina i rodila mu sinove Đorđa i Jovana i ćerku Mariju. Angelina je postala srpska svetica Majka Angelina, poznata po milosrđu i mnogim dobrim delima koje je činila za srpski narod. Crkva Svetog Luke najstarija je srpska pravoslavna crkva u Vojvodini, dok su o njenom sinu Jovanu ispevane neke od najlepših epskih pesama kojima su se divili mnogi veliki umovi evropske kulture. Po tim pesmama, Kupinovo je postalo poznato širom sveta, a njihova zasluga sigurno nije mala ni što su srpske epske pesme pre nekoliko godina dospele na prestižnu listu svetske nematerijalne kulturne baštine Uneskoa. „Razbolje se Despotović Jovo, u Srijemu u toj zemlji ravnoj, u lijepu selu Kupinovu...” – samo je delić bogate kupinske, a svetske nematerijalne kulturne baštine.

Ništa manje zanimljiva nije ni sadašnjost: Kupinovo se i danas opire svrstavanju u ma kakve i ma čije šablone. Mesto okruženo raskošnom, nedirnutom prirodom, a u Sremu; bogato šumama, gljivama i lekovitim biljem, a u ravnici; žitelji temperamentnog i pomalo avanturističkog duha, a Vojvođani; istančanog ukusa za prave umetničke vrednosti, organizatori jedne od najpoznatijih likovnih kolonija u regionu, a pretežno poljoprivrednici i – da ne nabrajamo sve posebnosti Kupinova, pitamo našeg domaćina, predsednika Saveta MZ Pericu Odobašića kako sve te i mnoge druge kulturno-istorijske i prirodne okolnosti utiču na život meštana Kupinova danas.

„Bogata tradicija nas obavezuje da ne zaboravimo prošlost, ali i da druge upoznamo sa delom nacionalne istorije koja je u vezi sa Kupinovom, a što činimo kroz najrazličitije manifestacije. Tradicija nas takođe inspiriše: Dobrovoljno vatrogasno društvo se zove „Despot Đurađ Branković“, Udruženje žena se ponosi imenom Majke Angeline, a pod tim imenom je i poznata naša regata; kulturno-umetničko društvo se zove „Kupinik“. Od ostalih manifestacija koje, moram to da naglasim, lokalna samouprava podržava, valja pomenuti Likovnu koloniju, Dane zmajeva, Kiflicijadu. Sve to i te kako utiče na kvalitet života meštana Kupinova, jer nije isto da li živite u selu u kome se ništa ne dešava, ili u mestu koje obiluje događajima i koje posećuju ljudi iz čitave Srbije, pa i iz inostranstva. Manifestacije su i odlična prilika za ostvarivanje ekonomskih benefita, kroz razvoj seoskog turizma, ugostiteljstva i promociju proizvoda ovdašnjih poljoprivrednih gazdinstava. Naravno, i mi imamo iste potrebe za stalnim poboljšanjem komunalne infrastrukture i unapređenjem društvenog standarda. Imamo sreću što se nalazimo u opštini koja mnogo brže od većine opština rešava komunalne probleme i u kojoj će uskoro sva naselja dobiti kanalizaciju, pa tako i Kupinovo. A kada je reč o društvenom standardu, kompletno rekonstruisana škola otvorena je 2021. godine i jedna je od najmodernijih u Srbiji, usluge lekara i apoteke imamo svakoga dana, a nekoliko dana nedeljno imamo i zubara“ – kaže Odobašić.

Kupinovo je na reci Savi, okruženo je šumama. Teško je reći koliko od tih prirodnih blaga meštani imaju konkretne koristi: osim šetnje i rekreacije u šumama oni lakše dolaze do ogreva, što je svakako prednost. Ali, ima tu i drugih koristi: sve je popularniji tradicionalni uzgoj stoke, na mestima gde je to korisno za šume i održavanje specijalnog rezervata prirode, a izuzetno zdravo za stoku i isplativo za domaćine. I reka pruža različite mogućnosti. Postoji nekoliko lepih plaža na Savi na kojima meštani Kupinova i okolnih mesta rado borave tokom leta. Postoje ozbiljne prepreke da se plaže stave u punu funkciju, jer, kaže naš sagovornik, ne može da se izgradi put do plaže ili bilo kakva infrastruktua, pošto bi sve to voda odnela u vreme visokog vodostaja. Verovatno će uslovi biti povoljniji kada se dogradi i ojača nasip uz Savu, a taj veliki posao je u planu i u toku je priprema dokumentacije za njegovu realizaciju.

S obzirom na specifičnost Kupinova, veliki graditeljski projekti koji se rade u ovom mestu odnose se i na tradiciju, i na stvaranje najsavremenijih uslova za život danas. Velika crkva Svetog Duha srušena je tokom rata, a prošle godine pokrivena, završeni su spoljašnji radovi, postavljen zvonik i crkva je osveštana. Opština je izvršila eksproprijaciju zemljišta na Kupiniku, tako da su stvoreni svi uslovi za dinamičniju obnovu srednjovekovne tvrđave kako bi zablistala starim sjajem. Uporedo, odvijaju se krupni radovi koji Kupinovo uvode u red najmodernijih naselja u Srbiji – izgrađen je gasovod, mreža je stigla do svakog domaćinstva, tako da sledi priključivanje na mrežu. Kada je reč o vodosnabdevanju, u Kupinovu ono dobro funkcioniše i na tom planu ne postoji potreba za većim intervencijama – za sada je dovoljno tekuće održavanje.

„Osim velikih infrastrukturnih projekata, treba pomenuti i niz sitnijih, ali važnih poslova koje mesna zajednica ne bi mogla da uradi bez opštine. Redovno se, po potrebi, nasipaju atarski putevi, naročito u delu gde se spajaju sa asfaltnim putevima, radi se na održavanju lokalnih puteva i puta prema Progaru. Ulična rasveta dobro funkcioniše, čim neko prijavi da sijalica ne radi, odmah se interveniše. Prošle godine smo obnovili dečije igralište i obezbedili novu opremu, ali je već prilično od toga oštećeno i igralište stalno moramo da obnavljamo. Čeka nas proleće i uređenje centra, što takođe redovno radimo – to je zaista lepa akcija koja okuplja meštane oko korisnog posla i daje lepši izgled centru našeg mesta. Ono što meštani Kupinova očekuju u dogledno vreme jeste da se izgradi parking i pristupna ćuprija do škole, da se uklone nelegalni objekti koji kvare izgled centra mesta i da se presvuče put Kupinovo–Progar. Veliki problem za koji trenutno nemamo rešenje, jeste javni prevoz do Pećinaca, a naravno i do Rume, Sremske Mitrovice i Novog Sada. Kao i u svakom mestu, i mi imamo sitnijih i krupnijih problema, velikih i malih planova, ali sve u svemu, dobro je živeti u Kupinovu“ – kaže nam Odobašić.

ŠKOLA – PONOS KUPINOVA

O jednoipogodišnjem radu u novoj školskoj zgradi u Kupinovu, razgovarali smo sa Zdravkom Obrenićem, direktorom škole, koji nam je izneo svoje utiske.

„Prošlo je osamnaest meseci kako su učenici i zaposleni ušli u potpuno rekonstruisanu i dograđenu Osnovnu školu „Dušan Vukasović Diogen“ u Kupinovu. Ovaj hram znanja, odenut novim ruhom, građen po principima energetske efikasnosti, čije su učionice i kabineti opremljeni savremenim nastavnim sredstvima, pruža odlične uslove za rad, a učenicima zdravo, bezbedno i podsticajno okruženje za učenje. Sve učionice i kabinete opremili smo najsavremenijim nastavnim sredstvima. Svakom radniku u nastavi, kao i zaposlenima u kancelarijama, škola je obezbedila laptop računare. Opremljeni savremenom informaciono-komunikacionom tehnologijom, osavremenili smo nastavni proces, omogućena je interaktivna nastava, lakše se realizuju nastavni plan i program, učenici stiču funkcionalna znanja. Nastava je atraktivnija, dinamičnija i sadržajnija, podstiče bolju motivisanost, veću aktivnost i razvoj funkcionalnih sposobnosti. I u vannastavnim aktivnostima škola postiže zapažene rezultate. U projektu „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“, naša škola je dve godine među nagrađenim školama. Za izuzetne rezultate u radu, Svetska organizacija za prirodu našu školu je promovisala u ambasadora Obedske bare, čija zastava i plaketa krase prostorije škole.“

JEDNA SLIKA (NE)KULTURE

U razgovoru sa meštanima, saznali smo da su svi ponosni na bogatu kulturu svog mesta, ali ne baš i na kulturu življenja. Tako Zoran Perić ističe da je jedan od najvećih problema – stalno „nicanje“ divljih deponija, iako za to ne postoji nikakvo opravdanje.

„Smeće se redovno odnosi, postoji mogućnost odnošenja i kabastog otpada i odlaganja šuta na propisan nači, ali i pored toga, nesavesni meštani stalno prave divlje deponije i bacaju smeće oko sela. Mislim da je jedini način da se ovoj lošoj i po zdravlje opasnoj navici stane na put – pojačan nadzor i kažnjavanje pojedinaca koji bacaju smeće tamo gde mu nije mesto. Siguran sam da građani takozvanih razvijenih evropskih zemalja nisu ni pametniji ni kulturniji od građana Srbije, nego znaju da ih čeka kazna i iz tog razloga ne bacaju smeće gde god stignu. Biće ovih divljih deponija dokle god se ne uvedu kazne za takvo ponašanje“ – smatra Zoran Perić, i pokazuje nam konkretnu sliku (ne)kulture življenja.

Kalendar

Kliknite na označeno polje za detalje