Republika Srbija OPŠTINA PEĆINCI, mesto prosperiteta
Autonomna Pokrajina Vojvodina OPŠTINA PEĆINCI, mesto prosperiteta
OPŠTINA PEĆINCI, mesto prosperiteta

Crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Pećincima

  • Srpska Pravoslavna Crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Pećincima u XVIII veku podizana je četiri puta:
    • 1720. godine sagrađena je od pletera, pokrivena trskom, imala je dva prozora, a zvona nije imala.
    • 1734. godine, napravljena je nova Crkva od balvana i pletera, sa krovom od rogozine.
    • 1766. godine, postavljeni su temelji od cigle, imala je zidove od pletera i blata i krov od daske.
    • u periodu između 1770 – 1775. godine, sazidana je od čvrstog materijala, kamena i cigle, sa zvonikom dograđenim 1810.
  • Prva dva hrama nalazila su se 1 km jugoistočno od današnjeg centra.
  • U Pećincima je 1785. godine zavedena srpska škola sa učiteljem Vasiljem Vitkovićem, u zgradi koja je bila u vlasništvu Crkvene opštine.
  • Ikonostas iz 1734. godine imao je 11 ikona i predstavlja rad nepoznatog zografa.
  • Novi ikonostas i zidne ikone oslikao je 1838 - 1843. godine Pavle Čortanović.
  • Treći ikonostas po redu delo je Nikole Ivkovića iz 1934, Dušana Stevanovića i Miloša Ostojića iz 2012 – 2013. godine.
  • Na prozore Crkve je 1839. ugrađeno je ukrasno staklo, a na zvoniku je 1901. godine postavljen crkveni sat.
  • Crkvena zvona oduzela je Austrijska vojska u Prvom svetskom ratu. Zvona koja su postavljena 1923. godine, kupljena su nova, a proizvedena su u Italiji.
  • 1943. godine za vreme Drugog svetskog rata na dan Svetog Nikole 19. decembra Nemci su minirali zvonik i oštetili krov.
  • 1962. godine na Crkvi je popravljen krov i na pripratu nazidan zvonik.
  • 2000. godine počela je rekonstrukcija, urađen je novi krov i fasada, kao i drenaža oko Crkve sa novom stazom.
  • Od 2012-2014. godine završeno je renoviranje unutrašnjosti.
  • 2019. godine Pećinci su postali sedište Arhijerejskog Namesništva Pećinačkog Eparhije Sremske sa 15 Crkvenih opština.
    • Paroh: Arhijerejski namesnik Pećinački jerej Bojan Mijanović

Kapela Svetih žena Mironosica u Pećincima

  • Kapela je posvećena Svetim ženama Mironosicama koje se proslavljaju druge nedelje po Vaskrsu.
  • Sagrađena je 2010. godine za potrebe vernika kao grobljanska kapela.
  • Urađena prema projektu dipl. inž. arhitekture Jelene Masnikosić.
  • Manji ikonostas sa dve ikone slikane u vizantijskom stilu, postavljen je 26. avgusta 2011. godine i delo je akademskog slikara Miloša Ostojića iz Šida.
    • Paroh: Arhijerejski namesnik Pećinački jerej Bojan Mijanović

Crkva Sabora Svetog Arhangela Gavrila u Ašanji

  • Srpska Pravoslavna Crkva u Ašanji podizana je tri puta, sve tri su posvećene Saboru Svetog Arhangela Gavrila:
    • u periodu između 1750 – 1752. godine, izgrađena je Crkva od hrastovog drveta, pletera i trske. 24. maja 1755. godine osvetio je episkop Partenije Pavlović.
    • u periodu između 1835 – 1838. godine, zidana je nova Crkva od kamena i cigle. 1853 godine postavljena su nova zvona. Novi ikonostas je 1898. godine postavio Luka Aleksejević iz Novog Sada. 1899. godine postavljena je nova ograda. Po zapisu o proslavi stogodišnjice Crkve vidi se da je bila lepo uređena i okrečena. Crkvu je 1944. godine minirala i srušila Nemačka vojska. Posle rata od ostataka Crkve napravljen je Dom kulture u selu. Od stare Crkve ostalo je samo nekoliko ikona sa starog ikonostasa
    • gradnja nove Crkve započeta je 1970. godine i dovršena 1981. godine, kada je Crkvu osvetio i predao narodu episkop Andrej Frušić.
  • Crkva je iznutra oslikana 2011 – 2014. godine, radove je izvela umetnička radionica „Lazarus“ iz Ćuprije.
  • Ikonostas je delo Miroslava Milanovića sa 21 pozlaćenom ikonom.
    • Paroh: protojerej Aleksandar Urumović

Crkva Sabora Svetog Arhangela Gavrila u Brestaču

  • Srpska Pravoslavna Crkva u Brestaču se prvi put spominje 1570. godine u doba Otomanske vladavine, kada su u mestu zabeleženi sveštenik Jovan i 35 srpskih domova.
  • U vreme Austrijske Carevine i Srpske Pravoslavne Mitropolije Sremskokarlovačke Crkva je podizana dva puta:
    • prvi put 1750. godine, od hrastovog drveta i pletera, koju je osvetio episkop Partenija Pavlovića.
    • drugi put građena je u periodu između 1770 – 1775. godine, zidana je od kamena i cigle, a pokrivena hrastovom šindrom. Zvonik je završen 1792. godine. Ikonostas je rad drvorezbara Pavla Bošnjakovića iz 1822. godine, dok su ikone delo slikara Konstantina Lekića i pozlatara Dimitrija Lazarevića iz 1834. godine.
  • U Brestaču je od polovine XIX veka do 1948. godine postojala kapela posvećena Svetoj Petki, zadužbina Pavla Radivojevića.
  • Sveštenik Teodor Momirović je 1914. godine živ spaljen u Brestaču zajedno sa 16 svojih parohijana.
  • Crkvena zvona oduzela je Austrijska vojska u Velikom ratu, a nova su postavljena 1928. godine.
  • Najvažniji radovi posle Drugog Svetskog rata izvršeni su 1977. godine i 1990. godine.
  • 2018. godine počela je generalna sanacija spoljašnjosti koja se privodi kraju.
  • Crkva ima status spomenika kulture od izuzetnog značaja.
    • Paroh: protojerej Tomislav Kojić

Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Deču

  • Srpska Pravoslavna Crkva u Deču posvećena Vaznesenju Gospodnjem podizana je tri puta za vreme Austrijske Carevine i Srpske Pravoslavne Mitropolije Sremskokarlovačke:
    • prva je sagrađena od drveta 1750. godine, a osvećena 19. aprila 1752.
    • druga je sastavljena od pletera i pokrivena šindrom 1797. godine.
    • treću je zidao 1828 – 1831. godine Mojsije Janković, zidar iz Sremske Mitrovice.
  • Pevnice, arhijerejski tron i stolove od lipovog drveta izradio je 1834. godine Pavle Bošnjaković.
  • Ikonostas i ripide su rad drvorezbara Georgija Devića 1839 – 1841. godine.
  • Unutrašnjost Crkve i ikonostas oslikao je Konstantin Pantelić 1848 – 1851. godine.
  • Pojedine ikone pozlaćene su 1851. godine.
  • Crkva je oštećena u Drugom svetskom ratu, tada je srušen deo zvonika i krova. Prvobitni zvonik je imao kupolu i satove na sebi.
  • Potpuna rekonstrukcija zvonika izvršena je 2020. godine, kada su vraćena dva stara i postavljeno jedno novo zvono.
    • Paroh: jerej Nedeljko Kovač

Crkva Svetih Apostola Petra i Pavla u Donjem Tovarniku

  • Srpska Pravoslavna Crkva u Donjem Tovarniku se prvi put spominje u XVI veku u doba Turske vladavine, kada je u mestu zabeleženo 17 domova.
  • Tri nove Crkve posvećene Svetim apostolima Petru i Pavlu podignute su u vreme Austrijske Carevine i Srpske Pravoslavne Mitropolije Sremskokarlovačke:
    • prva je sagrađena 1754. godine od pletera.
    • druga 1797. godine od drveta, sa krovom od dasaka.
    • treća je građena između 1807 – 1813. godine u gotskom stilu, radili su poznati majstori: zidar Matijas Šmit, tesar Jakov Vehter, limar Ferdinand Hendel i bravar Kristijan Klug. Ikonostas je 1846. godine izradio drvorezbar Eduard Vladarš, a 1873. godine oslikao ga je Konstantin Pantelić, koji je živeo i stvarao u selu. Zvona su 1917. godine oduzele Austrijske vojne vlasti, a nova su postavljena 1924. godine, zaslugom prote Simeona Gajića i parohijana.
  • Crkva, stara više od jednog veka, porušena je u Drugom svetskom ratu, a sadašnja je građena u srpsko-vizantijskom stilu u periodu između 1969 – 1971. godine. Crkvu je osvetio 1982. godine episkop sremski Andrej, a u obredu svoje učešće uzeo je i episkop zapadnoevropski Lavrentije.
  • Od staroga hrama je sačuvano je samo 6 ikona
  • U hramu se čuvaju bogoslužbene knjige, štampane u XVIII i XIX veku u Rusiji.
    • Paroh: jerej Saša Milijašević

Crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Karlovčiću

  • Srpska Pravoslavna Crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Karlovčiću se prvi put spominje u XVI veku u doba Turske vladavine, kada je u mestu zabeleženo 45 domova.
  • Podizana je tri puta:
    • 1732. godine, podignuta je prva od pletera i sa ograđenom portom, u kojoj služi paroh po imenu Novak.
    • 1767. godine, sagrađena je nova Crkva, podignuta na stubove od balvana, imala je zidove od dasaka i bila je pokrivena šindrom. Ova Crkva nije imala toranj.
    • u periodu 1793 – 1809. godine zidana je ciglom treća po redu Crkva, koja i danas odoleva vremenu.
  • Ikonostas je 1841. godine izradio Sava Ljubinković, a 1844. godine oslikao ga je Petar Čortanović.
  • U Prvom svetskom ratu sveštenika Pavla Zekovića vlasti su odvele u logor, a u bašti parohijskog doma je u septembru 1914. godine streljano 17 stanovnika.
  • U Karlovčiću je 1932. godine bilo sedište Namesništva sa 13 crkvenih opština.
    • Paroh: jerej Nedeljko Kovač

Crkva Svetog Luke u Kupinovu

  • Na jugozapadnoj periferiji sela Kupinova nalazi se Crkva Svetog Luke, zadužbina despota Đurđa Brankovića. Sagrađena je polovinom XV veka, te svakako predstavlja najstariju pravoslavnu bogomolju u krajevima severno od Save i Dunava.
  • U hramu su 1455 – 1457. godine bile mošti Svetog apostola i jevanđeliste Luke.
  • Crkva je razorena 1521. godine prilikom turskih osvajanja.
  • Crkva je obnovljena između 1726 – 1730. godine zaslugom kapetana Mihaila Vasića, sveštenika i meštana Kupinova. 1780. godine u izvorima pominje se kao zidana građevina.
  • Ikonostas je rad Jakova Orfelina iz 1792. godine.
  • U hramu se čuva zvono koje je dar vožda Karađorđa.
  • U Kupinovu je tokom XVIII veka bilo sedište Namesništva sa 9 crkvenih opština.
  • Od 2016. godine u crkvi se trajno nalazi deo moštiju Svete majke Angeline.
    • Paroh: jerej Predrag Mihajlović

Crkva Svete Trojice u Kupinovu

  • Srpska Pravoslavna Crkva u Kupinovu posvećena Svetoj Trojici sagrađena je u periodu 1803 – 1814. godine zaslugom sveštenika Georgija Krstonošića i Dionisija Radovanovića kao i meštana sela Kupinova.
  • U nju su prenete iz crkve Sv. Luke sve dragocene starine iz despotskih vremena.
  • Jedanaestog jula 1944. godine Crkva je minirana i teško oštećena, a svi predmeti iz nje otuđeni su i upropašćeni. Komisija za kulturnu štetu navodi: „Radi se ovde o takvim stvarima i starinama koje potiču iz jednog čudesnog svetlog perioda srpske istorije, kada su zadnji ostaci srpske države, na svom sutonu davali maksimum svog životnog značenja na kulturnom, istorijskom i umetničkom polju, a Kupinovo je kao ondašnji smanjeni centar Srpske države koja je tonula, privlačio najbolje umetnike one epohe“.
  • Kompletna obnova Crkve započeta je 2020. godine. Zbog svoje veličine, bogatog načina gradnje i neverovatnog unutrašnjeg dizajna, Crkva Svete Trojice je poslednja Crkva koja se obnavlja na području Sremske Eparhije, ona predstavlja krunu obnove parohijskih Crkava porušenih u Drugom svetskom ratu.
    • Paroh: jerej Predrag Mihajlović

Manastir Obed, Blagoveštenska Crkva, zadužbina Svete majke Angeline

  • Sagrađena je u periodu 1498 - 1501. godine, zalaganjem Svete majke Angeline
  • Prema predanju Crkva je sagrađena od drvene građe broda kojim je svetiteljka prešla u Srem.
  • Zbog dotrajalosti drvene bogomolje, sagrađena je 1930. godine nova Crkva od cigle, koja je porušena u Drugom svetskom ratu.
  • Obnovljena je 2007. godine i u narodu je poznata kao crkva Majke Angeline.
    • Paroh: jerej Predrag Mihajlović

Crkva Preobraženja Gospodnjeg u Obrežu

  • Srpska Pravoslavna Crkva u Obrežu se spominje 1566. godine, kada je u mestu zabeleženo 14 domova.
  • Istorija govori o još dve Crkve od slabe građe:
    • prva je sagrađena oko 1720. godine od pletera i dasaka.
    • druga je podignuta 1749. i imala je ograđenu portu. Crkvu je 1753. godine osvetio episkop Partenija Pavlovića.
  • Sadašnja Crkva zidana je između 1770 – 1775. godine, bila je mala i nije imala toranj, koji je dozidan krajem XVIII veka.
  • Ikonostas je delo nepoznatog majstora, a ikone na ikonostasu radio je 1778. godine Jakov Orfelin.
  • U Velikom ratu zvona su oduzele austrijske vlasti. Ponovo su postavljena 1923. godine.
  • Crkva je spomenik kulture od velikog značaja.
    • Paroh: jerej Slobodan Micić

Crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Ogaru

  • Srpska Pravoslavna Crkva posvećena Prenosu moštiju Svetog oca Nikolaja u Ogaru podignuta je sredinom XVIII veka.
    • 1747. godine izgrađena je prva Crkva od drveta, sa ograđenom portom, koju je 1753. godine osvetio episkop Partenije Pavlović.
    • druga je 1797. godine sazidana u vizantijskom stilu, od čvrstog materijala. Ikonostas je 1814. godine načinio drvorezbar Marko Vujatović, a 1826. godine oslikao Dimitrije Lazarević. Pozlatili su ga Konstantin Lekić i Teodor Drezmanović.
  • Sveti hram je obnavljan 1892. i 1914. godine. Tada je rekonstruisan zvonik, pozlaćena jabuka i postavljen crkveni sat.
  • Zvona su oduzeta 1917. u vreme Prvog svetskog rata, a ponovo postavljena 1922. godine.
  • U Drugom svetskom ratu Crkva je teško oštećena. Bogosluženje se do 1962. godine održavalo u parohijskom domu.
  • Crkva je potpuno obnovljena u periodu između 1962 – 1963. godine.
  • Nov ikonostas izrađen je u duborezu 1979. godine.
  • Crkva je delimično živopisana u vizantijskom stilu 1983. godine.
  • 2020. godine završena je kompletna rekonstrukcija Crkve
    • Paroh: jerej Milan Tomašević

Crkva Sabora Svetog Arhangela Gavrila u Popincima

  • U Popincima su građene tri Pravoslavne Crkve.
    • prva datira iz 1724. godine, građena je od pletera, pokrivena šindrom, imala je jedno zvono i trpezu od kamena. Crkva je bila posvećena Svetom ocu Nikolaju Mirlikijskom. Osvećena je 1731. godine od strane episkopa Nikanora Krušedolskog.
    • druga je sagrađena od drveta 1751. godine, imala je ograđenu portu i takođe je bila posvećena Svetom ocu Nikolaju Mirlikijskom.
    • treća je građena ciglom u periodu između 1773 – 1777. godine, posvećena je Saboru Sv. arhangela Gavrila. Crkvu je osvetio episkop Josif Jovanović Šakabenda.
  • Ikonostas je 1872. godine oslikao Nikola Petrović.
  • Crkva se i danas nalazi u centru sela kao kulturno-istorijski spomenik, koji je pod zaštitom države.
  • Za vreme Drugog svetskog rata Nemci su srušili crkveni toranj i znatno oštetili zapadni deo Crkve. Posle rata izgrađen je novi toranj, niži od starog za 18 metara, ali nije izvršena potpuna sanacija Crkve pa se i danas mogu videti posledice miniranja.
    • Paroh: jerej Milan Glavašević

Crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Prhovu

  • Prvi spomen o Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi u Prhovu je iz XVI veka u doba Turske vladavine, kada je u mestu zabeleženo 45 domova i sveštenik po imenu Jovan.
  • U XVIII veku podizana je tri puta:
    • 1730. godine, nova, mala Crkva od hrastovih brvana, koju je osvetio episkop Nikanor Krušedolski.
    • 1758. godine podignuta je nova Crkva od drveta, pokrivena daskom, sa ograđenom portom. 1766. osvetio je mitropolit Pavle Nenadović. Sačuvani su delovi ikonostasa, odnosno samo 4 prestone ikone, koje je profesor Pavle Vasić pripisao Dimitriju Bačeviću. Ove ikone se danas nalaze u Galeriji Matice Srpske u Novom Sadu
    • 1775 – 1780. godine sazidana je Crkva od čvrstog materijala, selo je tada brojalo 73 kuće i 673 duše.
  • U periodu 1832 – 1841. godine pravljen je novi ikonostas u klasicističkom stilu, od lipovog i čamovog drveta i delo je drvorezbara Pavla Bošnjakovića. Ikone je 1840. godine oslikao Georgije Bojer, a pozlatio ih Dimitrije Đurković.
  • Dvospratni zvonik na Crkvi je porušila Nemačka vojska u Drugom svetskom ratu.
  • Obnovi Crkve i renoviranju zvonika, pristupilo se 1987, a radovi su završeni 1988. godine.
  • Radovi na ikonostasu 2011. i 2012. godine vratili su mu prvobitan sjaj.
    • Paroh: jerej Stefan Sremac

Crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Sibaču

  • Srpska Pravoslavna Crkva u Sibaču pominje se u vreme Osmanske imperije u XVI veku, kada je u selu popisano 23 doma.
  • Za vreme XVIII veka podizana je tri puta:
    • 1733. godine postavljena je od pletera i trske.
    • 1753. godine sagrađena je od drveta i pokrivena hrastovim daskama, 9. maja 1753. godine osvetio je episkop Partenije Pavlović.
    • u periodu između 1780 – 1782. godine podignuta je od kamena i cigle.
  • Ikonostas je dopremljen iz Crkve Sv. apostola Petra i Pavla u Sremskim Karlovcima. Ikone je slikao Georgije Stojanović, Stefan Gavrilović i Jov Vasilijevič. Smatra se da je ikonostas nastao u periodu 1737 – 1740. godine, a kupljen i prenet u Sibač tridesetih godina XIX veka. Zbog svoje vrednosti tri prestone ikone su ukradene 1971. godine, od toga su dve pronađene i vraćene 2006. godine.
  • Zidne ikone u oltaru, naosu i na svodovima izveo je 1851. godine Konstantin Pantelić.
  • Crkva je obnavljana 1897. godine.
  • 2015. godine potpuno je renovirana, jer je u Drugom svetskom ratu pretrpela ogromna oštećenja.
    • Paroh: jerej Milan Glavašević

Crkva Svetog Jovana Bogoslova u Sremskim Mihaljevcima

  • Za vreme Otomanske vladavine 1570. godine zabeleženo je naselje sa 9 domova i Crkvom koja je bila napravljena na sojenicama iznad vode, zbog močvarnog terena.
  • Prema usmenom predanju Crkvu na suvi teren premestio je plemić Veselković.
  • U XVIII veku Crkva je podizana dva puta:
    • 1740. godine, od pletera i daske.
    • 1750 – 1755. godine, podignuta je od drvene građe, a posvetio je episkop Partenije Pavlović.
  • Između 1812 – 1816. godine, građena je od kamena i cigle.
  • Ikonostas je rad drvorezbara Georgija Devića iz 1846. godine, a oslikao ga je 1855. godine Konstantin Pantelić.
  • Novi crkveni toranj sa satom izgrađen je 1896. godine, a nova četiri zvona postavljena su 1906. godine.
  • Poslednje renoviranje Crkve završeno je 2020. godine.
  • Crkveno zdanje ima status spomenika kulture od velikog značaja.
    • Paroh: jerej Stefan Sremac

Crkva Rođenja Svetog Jovana Krstitelja u Subotištu

  • Srpska Pravoslavna Crkva u selu Subotištu spominje se u XVI veku u doba Turske vladavine, kada je u mestu zabeleženo 17 domova.
  • Dve nova Crkve podignute su u XVIII veku:
    • prva Crkva je sagrađena 1724. godine od pletera i trske. Osvećena je 4. septembra 1731. godine od episkopa Nikanora Krušedolskog.
    • druga je sagrađena od kamena u periodu 1775 – 1780. godine, a zidana u vizantijskom stilu, sa zvonikom dovršenim 1797. godine.
  • Ikonostas je delo drvorezbara Eduarda Vladarša, a oslikao ga je 1867. godine akademski živopisac Arsenije Petrović.
  • Crkva je 1893. godine obnovljena i pozlaćene su dve jabuke sa krstovima.
  • Crkveni toranj srušen je tokom Drugog svetskog rata.
  • Obnova zvonika završena je 2009. godine.
  • Na prestonoj ikoni presvete Bogorodice na ikonostasu proplakalo je 1996. godine njeno desno oko. Preosvećeni episkop sremski Gospodin Vasilije ikonu je 1996. godine proglasio čudotvornom.
  • Crkva ima status spomenika kulture od velikog značaja.
    • Paroh: protojerej Tomislav Kojić

Crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja u Šimanovcima

  • Prvi put se Crkva u Šimanovcima pominje u periodu od 1566 – 1595. godine
  • U XVIII veku Crkva Prenosa moštiju Svetog oca Nikolaja podizana je dva puta:
    • 1741. godine, od drveta, pokrivena daskom i sa ograđenom portom. 17.aprila 1742. godine Crkvu je osvetio episkop Partenije Pavlović,
    • 1775 – 1780. godine, građena od kamena i cigle u baroknom stilu.
  • Ikonostas iz 1814. godine je delo drvorezbara Marka Vujatovića, a njegov ktitor bio je prota Dimitrije Mandić.
  • Na zapisu sa unutrašnje strane ikonostasa stoji da je ikone naslikao zemunski slikar Konstantin Lekić, a pozlatio ih Dimitrije Lazarević 1822. godine. Osvećen je iste godine za vreme mitropolita Stevana Stratimirovića.
  • Obnovljenu Crkvu osvetio je 1901. godine arhimandrit dr Georgije Letić.
  • Crkveni toranj je porušen u septembru 1943. godine, u toku Drugog svetskog rata. Ostala je samo jedna strana uz Crkvu po čemu su Šimanovci bili prepoznatljivi više od 60 godina.
  • Kompletno renoviranje tornja završeno je 2005. godine.
  • U periodu od 2005 – 2010. godine završen je parohijski dom i kompletno je renovirana ograda oko porte.
    • Paroh: protojerej – stavrofor Željko Kretić